Godine 2026., projekt Science Comes to Town ima za cilj povezati istraživače s javnošću u Brestu, Kilu, Splitu i šire.

Autor: Timothy Spence

Kada tri europska grada sljedeće godine pokrenu inicijativu za promicanje znanstvene izvrsnosti i suradnje, velik dio aktivnosti vjerojatno će se odvijati u javnim prostorima, a ne u laboratorijima.

To je dobra vijest za Anu Marušić. Medicinska doktorica i profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u Hrvatskoj, Marušić zagovara blisku povezanost “grada i akademske zajednice” kako bi potaknula uključivanje građana u istraživanja, podigla svijest o javnom zdravlju i potaknula mlade na zanimanje za znanost. „Odgovorno istraživanje i inovacije ne mogu se provoditi u tornju od slonovače, odgovarajući samo na pitanja koja su relevantna za znanstvenike,“ objašnjava Marušić, predsjednica Katedre za istraživanje u biomedicini i zdravstvu i voditeljica Centra za medicinu utemeljenu na dokazima. „Uloga sveučilišta je posredovati u prenošenju novih znanstvenih otkrića društvu, ali i slušati društvo o tome što je važno i što je potrebno.“

Tri grada ujedinjena znanošću

Marušićini napori dobivaju potporu kroz projekt Science Comes to Town (SCTT), novi europski projekt koji ističe ulogu znanosti u društvu i jača prekograničnu suradnju u istraživanju, inovacijama i održivosti. Uz financiranje Europske komisije, tri grada—Split, Brest (Francuska) i Kiel (Njemačka)—planiraju više od 1.000 javnih događanja, radionica i natjecanja za građane svih dobnih skupina, istraživače, tvrtke i donositelje politika. Cjelogodišnji projekt počinje u Splitu 20. siječnja konferencijom koja uključuje partnerske institucije, predstavnike zajednice i europske donositelje politika.

Iako su tri grada geografski udaljena, imaju mnogo zajedničkog. Sva se nalaze na obalama i domaćini su vrhunskih regionalnih istraživačkih institucija koje su dio SCTT-a. Među partnerima projekta, Sveučilište Zapadne Bretanje u Brestu, Sveučilište u Kilu i Sveučilište u Splitu pripadaju savezu SEA-EU, koji ujedinjuje devet europskih obalnih sveučilišta radi promicanja istraživanja, studentske razmjene i održivog razvoja. „Ova sveučilišta imaju vrlo snažnu povezanost između akademske zajednice i grada,“ objašnjava Marušić, koja je jedna od SCTT ambasadorica Splita. „Vrlo je važno da ova sveučilišta budu tu za zajednicu kako bismo mogli učiti jedni od drugih i rasti zajedno.“

Rješavanje nedostatka STEM kadrova u Europi

SCTT će također ojačati napore u rješavanju sve većeg jaza u obrazovanju iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u Europi. Studije pokazuju da gotovo osam od deset malih i srednjih poduzeća ne može pronaći dovoljno radnika sa vještinama potrebnim u naprednoj obradi podataka i umjetnoj inteligenciji (AI)—što otežava inicijative za poticanje europskih inovacija i konkurentnosti. U zdravstvu, Europska komisija procjenjuje manjak od 1,2 milijuna medicinskih stručnjaka zbog manjeg broja mladih koji ulaze u profesiju i starenja populacije koja treba više skrbi.

Jačanje znanja i dijaloga također može pomoći u izgradnji povjerenja između znanstvenika i javnosti u vrijeme kada disruptivne tehnologije mijenjaju istraživanja i kliničku praksu, ali i postavljaju pitanja o etici i točnosti. S iskustvom u učionici i kliničkoj epidemiologiji—disciplini koja uključuje praćenje i kontrolu problema javnog zdravlja—Marušić uočava potencijalne rizike pretjeranog oslanjanja na AI i odgovore chatbotova za istraživanje i učenje. „AI je vrlo dobar alat, ali treba biti vrlo kritičan prema njemu,“ dodaje. „Delegiranje aktivnosti mozga definitivno smanjuje neuralne kapacitete jer se ne razvija mreža koja je važna za višerazinsko kognitivno angažiranje.“ Naglašava važnost kritičkog razmišljanja i potiče studente da koriste AI kao alat istraživača koji pojačava, a ne zamjenjuje ljudsku prosudbu i mozak.

Snaga uključivanja javnosti

Iskustvo Splita u povezivanju znanstvenika i javnosti pružilo je platformu za raspravu o etici istraživanja i objašnjavanju znanosti jednostavnim jezikom. Lokalni napori u širenju zdravstvene pismenosti i svijesti pomogli su smanjiti kardiovaskularne bolesti među ženama, prema Marušićinim istraživanjima. Sveučilište grada također organizira događaje za upoznavanje školaraca sa znanošću, koristeći praktične eksperimente kako bi potaknuli znatiželju.

Sam Marušićin interes za znanost počeo je proučavanjem molekularne biologije. „Ali moji roditelji su mi rekli, zašto ne studiraš medicinu?“ prisjeća se. „Rekla sam, u redu, zašto ne? I to je bila najbolja odluka koju sam donijela.“ Marušić nije praktična liječnica, ali predaje anatomiju i javno zdravstvo. Također je suurednica časopisa ST-OPEN, sveučilišnog časopisa koji radi na jačanju kapaciteta studenata i njihovih mentora u objavljivanju istraživanja. Uravnotežujući podučavanje, istraživanje i urednički rad, snažno zagovara medicinske studije, potičući srednjoškolce da razmotre medicinu „jer kasnije daje vrlo široku perspektivu o ljudskom životu i društvu“ kao i brojne karijerne mogućnosti.

Kako se SCTT priprema donijeti znanost u svakodnevni život 2026., Marušić se nada da će projekt izgraditi trajne mostove između znanstvenika i građana diljem Europe. „Možemo biti primjer jačanja suradnje sa zajednicom kako bismo dijelili znanje, privukli mlade talente i integrirali kritičko i znanstveno razmišljanje u svakodnevni život,“ objašnjava, dodajući da je „suradnja s tvrtkama na unapređenju gradova i zajednica također važan aspekt ovog projekta.“

Science|Business, koji povezuje donositelje politika, akademsku zajednicu i industriju kroz izvještavanje, analize i događaje, partner je SCTT-a.